erm2016_100

Izvještaj sa ERM 2016

Izvještaj sa ERM 2016, 21. – 23. oktobar, Reykyavik, Island

  • Remote tower

Prezentaciju o napretku u tehnologiji Remote TWR je držala Helena Sjoestroem, kolegica iz švedskog udruženja. Napomenula je kako švedska firma SAAB razvija tehnologiju Remote TWR, za koji je i dobila upotrebnu dozvolu od švedskog regulatora. Potom, Remote TWR je instaliran i u upotrebi na aerodromu ESNO od aprila 2015. godine, a kontrola se vrši iz 123km udaljenog centra u Sundsvall-u. Švedski regulator je kontrolorima letenja izdao i posebna ovlaštenja za rad na ovoj tehnologiji, pridružena ovlaštenju TWR. Po riječima kolegice Sjoestroem, pet kontrolora letenja je, poslije certifikacije, prijavilo kako nema problema u radu, te da su se određene bojazni (nedostatak dubine vida kod korištenja vizuelnog razdvajanja) nisu obistinile te da se vremenom steknu i ove vještine.

SAAB i švedski ANSP u bližoj budućnosti planiraju zamijeniti još dva tornja ovom tehnologijom, oba na aerodromima sa niskim intenzitetom prometa(ESUN i ESSL). Postojeća tehnologija će se nadograđivati infracrvenim kamerama, integracijom sistema nadzora projekcijom Data Label-a i pozicije aviona na virtuelne prozore tornja, itd.

U drugoj fazi, planira se postavljanje još pet Remote TWRs na aerodrome većeg intenziteta prometa: Kiruna, Umea, Are/Ostersund, Visby i Malmoe/ Sturup.

Kako je napomenuto, tehnologija R-TWR nema značajnije financijske opravdanosti, obzirom da se radi o jako skupoj opremi. Jedini način za značajniji povoljan financijski uticaj ove tehnologije na smanjenje troškova ANSP jeste da se više aerodroma kontroliše sa jedne radne pozicije. SAAB radi na razvoju ove tehnologije, a koja tek treba da se dokaže u praksi i potom certificira.

Link na prezentaciju:

https://www.dropbox.com/sh/yo0l3v5qvrpzaie/AABF63Lgh-ox00bARoviy5cJa/Presentations%20ERM/4Saturday%20afternoon?dl=0&preview=Remote+Towers+Helena+Sj%C3%B6str%C3%B6m+ERM16.pptx

 

  • RPAS

Prezentaciju u vezi problematike integracije bespilotnih letjelica (Remote Piloted Airborne Systems), ili kako ih popularno nazivamo „dronova“ u zračni prostor je održao kolega Jens Lehmann iz njemačkog sindikata kontrolora letenja.

U njemačkom zračnom prostoru je u 2015. godini zabilježeno oko 3 miliona IFR letova, 4 mil. VFR letova (bez helikoptera), te dodatno 1 mil. helikopterskih VFR letova i 3 mil. letova jedrilica, sa ukupno 548 registrovanih aerodroma i letilišta. Njemačka ima u registru oko 23 hiljade GAT vazduhoplova. Svi ovi piloti, aerodromi i vazduhoplovi su licencirani i evidentirani od strane vlasti. Nasuprot ovome, u 2015. godini je prodano pola miliona hobi – dronova (koji se prodaju kao „igračke“), a očekuje se da će ih do 2020. godine biti prodavano po 1 mil. godišnje.  Registrovano je preko 1800 raznih vrsta bespilotnih letjelica, težine od nekoliko grama do nekoliko tona. Odgovornosti kontrole leta i operatora bespilotnih letjelica nisu još uvijek jasno definisane, a materijali za obuku, te standardne, Emergency i Contingency procedure još uvijek ne postoje. Pretpostavke za sigurno integrisanje RPAS u kontrolisani zračni prostor jesu da se na njih primjenjuju ista ICAO pravila, te da službe kontrole letenja sa operatorima komuniciraju na isti način kao i sa konvencionalnim vazduhoplovima. Naglašeno je kako prisustvo ili odsustvo pilota treba da bude irelevantno sa tačke gledišta kontrolora letenja.

Link na prezentaciju:

https://www.dropbox.com/sh/yo0l3v5qvrpzaie/AAA08PiKM0Svck58nl6R14Jba/Presentations%20ERM/3Saturday%20morning?dl=0&preview=Drones+-+Challenges+for+our+future_ERM+2016.ppt

 

A sad malo tehničkih pojmova da bi se bolje razumjela situacija koju su nam prezentovale kolege iz nekih država: Prvi i osnovni pojam je „SES“ – tj Single European Sky inicijativa. SES je inicijativa pokrenuta od strane Evropske Komisije kako bi dala pravni okvir za promjene koje su potrebne kako bi se ispunile potrebe u budućnosti za sigurnosti (safety) i kapacitetom. SES-II nadalje definiše ciljeve koje treba ispuniti za ključne oblasti: sigurnost, kapacitet, efikasnost i utjecaj na okolinu. Unutar svake od ovih ključnih oblasti se mjere određeni „Ključni indikatori učinka“ (Key Performance IndicatorsKPI). Ciljevi koje treba dostići po svim KPI su postavljeni po „Posmatranim periodima“ (Reference PeriodRP). Svaki RP traje pet godina; RP1 je trajao do kraja 2013. godine, trenutno je u toku RP2, koji završava istekom 2019. godine, a 2020. godine počinje RP3. Svaki ANSP je dužan da napravi plan učinka (Performance Plan) za svaki RP. Ovaj plan usvaja (ili odbija) SES komisija (SES Committee – SESC) kao prva, te Evropska Komisija, kao krajnja instanca. Potom, u zemljama EU, ovaj plan postaje nacionalni zakon.

Krajnji cilj SES inicijative jeste „IKEA-izacija“ evropskih ANSP, odnosno unifikacija kako strukture, tako i krajnjeg proizvoda.

 

  • Situacija u Poljskoj

Evropski model financiranja ANSP se pokazao kao mač sa dvije oštrice, makar što se tiče poljskog ANSP-a (PANSA). Pojednostavljeno, ANSP mora predvidjeti svoje troškove za sljedeći period, predvidjeti broj jedinica usluge (Service Units – SU) koje će pružiti, te tako odrediti cijenu jedne SU, kako bi troškovi i zarada bili što bliži. Predviđanja mogu biti prilično tačna, osim ako se ne desi neka viša sila, a to se upravo desilo PANSA-i. Kako je prezentovao kolega Wojciechowski, izbijanjem ukrajinske krize, a kasnije i sirijske, saobraćaj se pomaknuo iz poljskog zračnog prostora ka jugu, tako da je broj pruženih SU bio značajno manji nego predviđeni. Imajući u vidu već fiksnu cijenu jedne SU, to su i prihodi značajno umanjeni. Kao da ovo nije dovoljno, PANSA je i predmetom sudske tužbe vrijedne više miliona eura; zgrade i instalacije kontrole letenja su izgrađene na nekad nacionaliziranom zemljištu, u nekadašnjem vlasništvu jedne obitelji čiji nasljednici sad traže naknadu, a po riječima kolege, postoje velike šanse da će sud presuditi u njihovu korist. Ostaje da se vidi kako će se ova situacija razriješiti.

 

Link na prezentaciju:

https://www.dropbox.com/sh/yo0l3v5qvrpzaie/AABF63Lgh-ox00bARoviy5cJa/Presentations%20ERM/4Saturday%20afternoon?dl=0&preview=Poland-problem.pptx

 

  • Situacija u Švicarskoj

Situaciju sa kojim se sreću švicarske kolege prezentovao je Ben Fitchner, Swiss ATCA. Nakon što je Swisscontrol ispunio sve zahtjeve iz RP2, počeli su raditi i na dostizanju KPI predviđenih poslije 2020. godine (RP3). Nastojeći da implementiraju mjere štednje, poslodavac je predložio promjenu šeme uplaćivanja penzionog osiguranja uposlenicima u smislu značajnog smanjenja doprinosa Swisscontrol-a. Kako bi ova promijenjena šema išla na štetu uposlenika, pogotovo onih bliže penziji, to je ovaj prijedlog odbijen (čak i na skupštini kompanije!), te je jedan od razloga što uposlenici i Swisscontrol još nisu postigli dogovor za potpisivanje Kolektivnog ugovora. Penziona šema je dio svačijeg individualnog ugovora o radu, te, u nedostatku novog kolektivnog ugovora, bilo bi potrebno promijeniti svačiji individualni ugovor. Kako na ovu promjenu trebaju dati pristanak obije strane, upravi Swisscontrol-a je postalo jasno da se to neće desiti. Zbog toga su najavili da će svim uposlenicima otkazati ugovore o radu, te ponuditi da u roku od tri mjeseca potpišu nove, pod novim, lošijim uvjetima. Naravno, kolege u Švicarskoj najavljuju kako neće potpisati nove ugovore po cijenu otkaza starih, pa će biti zanimljivo pratiti i ovu situaciju.

 

Link na prezentaciju:

https://www.dropbox.com/sh/yo0l3v5qvrpzaie/AAApbkN23rIsdTnFysj9qVsma/Presentations%20ERM/5Sunday%20morning/RP2%20%2B%203?dl=0&preview=SwissATCA_RP2_ERM(2).pdf

 

  • Rumunija:

Uprava ANSP Rumunije je kod planiranja učinka u RP2 pristala na zahtjev da smanjuje troškove po stopi od 1,6% godišnje. Problem je u tome što je ovaj pristanak dat bez ikakve studije koja bi potvrdila da je ovo zapravo i moguće. Sindikat kontrolora letenja se ovome jako usprotivio, što je poslije na kraju imalo za rezultat ostavku generalnog direktora i zamjenice direktora za financije. I pored povećanja prihoda za 13,9%, RATCA smije zadržati samo 4,4% od viška prihoda (SES pravila!). Dodatno, izbijanjem ukrajinske i sirijske krize došlo do značajnog povećanja obima prometa, što je uzrokovalo potrebu za školovanjem dodatnih kadrova, a koji će se morati plaćati iz istog, već smanjenog budžeta. Jedino rješenje koje se nameće jeste da se izvrši revizija Plana učinka za RP2 i tako dozvoli RATSA-i da naplati pružene usluge, ali niti njihova uprava, a ni SESC / EC nemaju namjeru da otvore ovo pitanje, tako da će i u Rumuniji situacija biti krajnje neizvjesna.

Link na prezentaciju:

https://www.dropbox.com/sh/yo0l3v5qvrpzaie/AAApbkN23rIsdTnFysj9qVsma/Presentations%20ERM/5Sunday%20morning/RP2%20%2B%203?dl=0&preview=RATCA+RP2+Impact+2016.ppt

 

  • Osiguranje od gubitka dozvole kontrolora letenja

Kolega Richard Buresch iz austrijskog udruženja je pokrenuo inicijativu za  osiguranjem dozvole kontrolora letenja, te u tom smislu par mjeseci prije ERM-a uputio upitnike svim evropskim udruženjima. Na žalost, odgovore je dobio samo od sedam članica (uključujući i BiH), od kojih je švicarsko udruženje izrazilo nezainteresovanost za ovakav projekat. Opšti utisak je da je većina zemalja slabo zainteresovana za ovo, obzirom da ovo pitanje imaju riješeno u okviru svojih poslodavaca. Većini kontrolora letenja je dozvola osigurana od gubitka iz medicinskih razloga, dok je kod nekih osiguran i gubitak dozvole zbog gubitka kompetencija.

 

  • Sljedeći ERM se održava krajem septembra u Grazu, Austrija. Za ERM 2018 izabran je Dublin, Irska kao jedini kandidat.